Vaega o saienitisi vaai pellets fafie e avea o se tulaga e lamatia ai le tau

O se vaega o saienitisi mai le Faasaienisi Komiti Faufautua o le Academies Europa (EASAC) e faasaga i le faaaogaina malolosi o pellets fafie. O le suiga tele o le fua o le koale ma fafie exacerbates suiga o le tau ma le tulaga lamatia o le feiloai Paris 'sini tau. O le mafuaaga o le faamalolo sili pellets CO2 i le kilowatt itula nai lo le koale. O le CO2 ua tatala i totonu o se taimi puupuu lava, ae o le noatia mulimuli ane e tele ni nai tausaga. E le feteenai ma mea moni e saienitisi le faamatalaga o le faaaogaina malolosi o fafie e tau le mautonu i le vaitaimi umi. Ae peitai, o le taimi nei ina faanatinati ai le tulaga o le tau e leai se kasa oona atili CO2 e mafai ona lē maua ai.
O le mataupu muamua lenei:
O le combustion o fafie laau e maua ai le eletise ma le vevela ua propagated i Europa e pei o se fofo taua mo le ausia o sini o le tau. Ae sili i mea uma, pellets laau faamalolo sili CO2 i le kilowatt itula nai lo le koale, o se faasologa o lipoti e le Faasaienisi Komiti Faufautua o le Academies Europa (EASAC) faaalia. "E le pellets Wood se vavega fofo i le tuuina atu o le eletise ma le vevela e aunoa ma sao i suiga o le tau. E tusa lava pe le EU ma faiga faapolotiki atunuu faia faatosina mo lo latou faaaogaina i se tulaga tele, "na fai Prof. Lars Walloe, taitaifono o le polokalama o le siosiomaga o EASAC.
"Faalogo i le faasaienisi" o le taua alaga o le Aso Faraile mo gaoioiga Lumanai. Ma e pei ona oo mai le konafesi o le tau i Madrid i se iuga, o le a avea manino i aso uma: O le moni o le suiga o le tau ma le sailiga mo tali faatekinolosi e taofia a tulai atili i le vevela o le lalolagi ua avea sili atu ma sili atu ona toatuga. O le Europa National Academies o Saienisi ua lapataiga nei o le eseesega matautia i le va o le tulaga oi ai nei o le faasaienisi ma faiga faapolotiki moni pe a oo i fafie.
"Afai tatou te mananao pea e laveai le tau, e leai se isi e taofia le mu o le koale ma isi mum ¯ u faʻamaʻa. Ae ua tatou faasino soo foi atu o le suiga tele o le fua o le koale i fafie laau faatelevaveina ai suiga o le tau i le tele o tulaga ma e faateleina ai le lamatia o le a le ausia le sini tau Paris. O le mafuaaga e faigofie lava: pe vaomatua ua tatuu i lalo ma faaaogaina o bioenergy, o le mataupu atoa carbon o le fafie ua tatalaina i le siosiomaga vave lava, ae e le i aveina ae e laau mo le tausaga fou. O lenei alu e faasaga i le faanatinati o le tau o le faigata o le tau, "o le tala Prof. a EASAC Michael Norton, o le faatonu o le polokalama o le siosiomaga EASAC.
E ui lava i le saienitisi 'lapataiga: fafie aiaiga i le faatonuga EU i le malosi faafouina faaleagaina sili atu le tau nai lo i latou manuia
e ui lava i le tele o lapataiga faasaienisi, o le tulafono UN i le tausiga o tusi CO2 punitia le mata o le aafiaga climatic o deforestation ina ia susunuina i latou. E tusa ai ma le tulafono faatonutonu UN, o le taiala EU toe 2018 mo faafouina malosi ma le faiga EU kasa oona fefaatauaiga (ETS) mafaufau faaaogaina fafie pei CO2-faaituau. "O lenei tuuina mai o le lagona sese e malosi tagata faatau ma faaupufai faaiuga-pulega tau, ma e manaomia ina ia tapunia vave nei eseesega," o le faaopoopo Michael Norton.
"O le mataupu o le tau e mafai ona maua tutoatasi i fafie laau nisi aloaia i le 2009, ina ua le o vaaia le faanatinati e warming lalolagi taua faapena. Sa na o le manatu e faapea e aveesea reforestation tele CO2 mai le siosiomaga e pei ona faamaloloina i combustion, ae o le taulaiga i aso nei o loo i le faatapulaaina o warming lalolagi e 1.5 po o le 2 ° C. lenei mea e manaomia gaoioiga faanatinati - e le mafai ona tatou faatalitali mo le laau fou e regrow ao mu ua pumped fafie i le aofaiga tele o carbon i totonu o le siosiomaga, "o le tala Michael Norton.
O le saofaga a le Malo maualuga mo le malosi faafouina ua faia maua i nisi EU tagata setete ua taitaiina atu ai i se faateleina tele i le faaaogaina o laau fafie - e aofia ai le toe suia o le koale i le laau tele le mana e faaulufale mai, mo se faataitaiga mai le ISA, Kanata ma isi i Europa atunuu, Deforestation mo le tuuina atu o pellets laau, ua aveina i le faitau afe o kilomita, ua industrialized i le tulaga o le tele o miliona tone i le tausaga.
COP25 - "tutulieseina i fafo o le tiapolo ma le Pelesepulo"
A vaega taua i le faaaogaina o fafie o le mea ua taʻua o vaitaimi payback carbon, o lona uiga o le taimi e manaomia ai laau fou e mitiia le carbon faamaloloina i combustion. O le combustion laau fafie o le e leai se auala e tau-le faaituau, ae faamalologa CO2 i le siosiomaga i le vaitaimi payback carbon, lea mo le laau taua sili ona taua o le va o le 50 ma le 100 tausaga. O lenei e tatau ona amanaia pe a iloiloina le auala e mafai ona ausia le sini o le faatapulaaina o le faʻavevela i se tapulaa maualuga o le 1.5 tikeri. E tusa ai ma EASAC, le taiala faataatia gafataulimaina mo fafie o le a maua e faatu se vaitaimi payback maualuga CO2 faatagaina e talafeagai ma le Maliega Paris.
O le vaai i le konafesi Madrid faapefea faigamalo a atunuu mitamita i lo latou faamanuiaina. Faasesē tulafono mo CO2 o faamatalaga tau tupe e mafai ai ona faaitiitia le kasa oona o le atunuu i luga o pepa e faigofie e fesuiaʻi mai le koale (pe afai e tatau ona lipotia kasa oona) e faaulufale fafie (faaalia e avea o kasa oona). "O le faaaogaina malosi o laau fafie ua faamanatuina o se tautaua" polo ario "e tuuina faaupufai, foresters ma le malosi kamupani se tulaga manumalo-manumalo ona o le tulafono i le taimi nei faatagaina i latou e ona subsidized o le malosi faafouina. Ae mo le tau e pei ona e aveina le tiapolo mai i le Pelesepulo, "o le tala Dr. William Gillett, faatonu o le polokalama o le malosi o le EASAC.


Post taimi: Jan-05-2020

Auina mai lau savali ia i matou:

Tusi lau savali iinei ma auina mai ia i tatou